Gradska četvrt Turanj svoje korijene vuče u ljeto 1581. godine kada je uz sam most na Korani počela gradnja „turnja“ (kule) kojem je zadatak bio obrana tog novosagrađenog mosta, a time i utvrde Karlovac. Naime, samo otprilike godinu dana ranije, 1579. započeta je gradnja tvrđave i grada Karlovca. A pretpostavka je da je gradnju Turnja vodio i koordinirao upravo graditelj karlovačke tvrđave, Martin Gambon. „Turanj na Korani“, kako ga u početku zovu izvori, a onda „Križanić turanj“ prozvan je po braći Križanićima, glavnim zapovjednicima ove utvrde. Kasnije oko turnja nastaje niz građevina i naselja u koje se prvenstveno smjestila vojska koja je odavde čuvala bedeme karlovačke tvrđave.
U jeku sukoba s Turcima, Turanj kao naselje i kao tvrđava odigrao je svoju ulogu. Nakon toga, tijekom 18. i 19. stoljeća doživljava gospodarske promjene i usmjerava se k razvoju manufakture. U izvorima nalazimo da su to bile tvornice sukna i tvornica kože koje su proizvodile za potrebe krajiške vojske. Iste se, nažalost, nisu dugo održale zbog konkurencije industrijske robe. Međutim, i dalje na ovom prostoru nastaje časnički i dočasnički kadar. Zaključujemo to iz izvora koji govori da, u skladu s reformama Marije Terezije u školstvu i Josipa II., osnivaju se pukovnijske škole gdje se nastava provodi na njemačkom jeziku, a predaju je vojni časnici i župnici, a „šibom se utjeruje učenje njemačkog jezika“. Vojna uprava trebala je snažne, zdrave i spretne vojnike, pa je na Turnju 1820. osnovana regimentska matematička škola, a nastava se provodila u području mačevanja, jahanja, plivanja koje se vršilo uz samu rijeku Koranu na Turnju. Godine 1823. Turanj posjećuje ban Josip Šokčević i promatra smotre i vojne vježbe.
U 20. stoljeću oko utvrde Turanj, uz samu obalu Korane, izgrađen je niz kasarni, objekata i skladišta za vojne potrebe. 1943. godine, nakon talijanske kapitulacije u Drugom svjetskom ratu, u grad Karlovac dolaze Nijemci, a saveznici bombardiraju grad, za pretpostaviti je i Turanj, što je rezultiralo velikim materijalnim štetama. 1945. godina obilježila je povlačenje Nijemaca iz grada koji su u bijegu porušili mostove na Korani i Mrežnici.
Bliska povijest bila je ponovo vrlo nepovoljna za Turanj. Razdoblje Domovinskoga rata ostavilo je velike ožiljke Turnju i njegovim stanovnicima. U listopadu 1991. godine rat je zahvatio karlovačko područje, a prvi je na udaru bio upravo Turanj. Prvi napad jugovojske na Turanj dogodio se 4. listopada 1991. Godine. Stanovništvo Turnja u većem je broju bilo prisiljeno napustiti svoje domove i pobjeći negdje na sigurno. U sljedeće tri do četiri godine Turanj je trpio česte napade i bio potpuno paraliziran, beživotan. Jedinu vjeru u život davali su hrabri hrvatski vojnici, braneći svaki centimetar svoje domovine. Turanj je u ovim teškim trenucima imao pomoć i podršku mnogih inozemnih humanitarnih organizacija što je posebice radovalo djecu i učinilo im te ratne dane lakšima. U vojno – redarstvenoj operaciji Oluja oslobođeno je karlovačko područje te je nakon četiri godine okupacije Turanj oslobođen.
Danas nas na ovo teško razdoblje, ali istovremeno i razdoblje ponosa, podsjeća Muzej Domovinskog rata smješten na mjestu nekadašnjeg „turnja na Korani“ (iz 16.st), kao i spomenik palim hrvatskim braniteljima na Turnju. U narednim godinama nakon rata Turanj se obnavlja, na Turanj se vraća život i danas stanovnici Turnja punim plućima udišu slobodan turanjski i hrvatski zrak.